Suština postojanja baze podataka je prikupljanje, ažuriranje i upravljanje svim neophodnim informacijama u vezi sadržaja web stranice, te je neophodno te informacije sačuvati. Popravljanje baze podataka web stranice bez gubitka postojećih podataka je usluga koja podrazumijeva:

1. Popravljane baze podataka kod koje je došlo do korupcije (neispravnosti strukture baze podataka), te dolazi do prestanka rada web stranice. Ispravka grešaka koje se javljaju u ovom slučaju nije automatizirana, pa se sve korekcije i popravke rade isključivo manualno.
2. “Spašavanje” svih informacija koje baza podataka sadrži, a koje su sastavni dio web stranice i bez kojih nije moguć njen nesmetan rad. Samo “spašavanje” baze podataka podrazumijeva ispravku i vraćanje podataka u slučaju kada dođe do njene korupcije.

Baza podataka je sredstvo za organiziranje informacija, kako bi se informacijama moglo lako upravljati, ažurirati i preuzimati. Baza podataka sredstvo je organizacije podataka tako da se njima lako upravlja, ažurira i preuzima. Kada je riječ o web stranicama, baza podataka organizira podatke za upotrebu sa sustavima za upravljanje sadržajem (Content Management System – CMS). Svaki CMS ima poseban način korištenja baze podataka za pronalaženje podataka o slikama, tekstovima, pristupnim podatcima, postavkama itd.

Najčešći uzroci korumpiranosti ili gubitka baze podataka mogu biti:

1. Hardverski kvar

Hardverski kvarovi mogu biti izazvani prekidima u napajanju, fizičkim oštećenjima ili zbog logičkog kvara. Takvi kvarovi mogu dovesti do gubitka baze podataka, te je neophodno redovno praviti sigurnosne kopije. Hardverski kvar se smatra jednim od čestih uzroka gubitka podataka.

2. Ljudska greška

Većina procesa vezanih za funkcioniranje baze podataka je automatizirana, ali još uvijek postoji mnogo operacija koje treba obavljati ručno (rad u PHP kôdu ili naredbe za SQL server). Iz tog razloga se može dogoditi da se neki od podataka slučajno obrišu ili modificiraju na način koji sprečava efektnu interakciju web stranice sa bazom podataka. Ljudska greška je najčešći uzrok gubitka podataka.

3. Cyber napad

Cyber napadi su danas najveća prijetnja za bazu podataka, te je iz tog razloga neophodno da postoji sigurnosno rješenje. Rezultati cyber napada mogu biti: krađa podataka, oštećenja strukture baze podataka, modifikacije, pa čak i brisanja kompletne baze podataka.

Osnovni razlog neophodnosti baze podataka da bude ispravna je ekonomski. Oštećenje baze podataka ili gubitak iste, za kompaniju predstavlja velike probleme, kao što su: gubitak kritičnih podataka vezanih za nesmetano funkcioniranje svih aplikacija i funkcija, “pada” web stranice što rezultira ekonomskim gubitkom kompanije, kao i lošim utjecajem na njen imidž.

Drugim riječima, web stranica koja ima ispravnu bazu podataka je web stranica koji donosi očekivanu zaradu i čuva ugled tvrtke kao tvrtke od poslovnog povjerenja.

Pronalaženje i ispravljanje grešaka na web stranici, uključujući PHP, JavaScript, HTML i ostale programske jezike u kojima je napisan sadržaj cjelokupne web stranice je još jedna od ekspertskih usluga koje nudimo. Skripte napisane u ovim programskim jezicima mogu sadržati greške koje serveri ili pretraživači ne prijavljuju kao takve (skrivene greške ili “bugovi”). Da bi web stranica funkcionirala, njih treba otkriti i ispraviti. Svaka greška koja se javi u kôdu je jedinstvena, nemoguće je njenu ispravku automatizirati, tako da je “debugging” je isključivo manualan.

Pošto današnji alati za pisanje skripti u raznim programskim jezicima imaju sisteme za ukazivanje na ili ispravljanje grešaka u kôdu, može se pretpostaviti da su današnje skripte na web stranicama poprilično ispravne. Međutim, greška koja nije očigledna i na koju se automatski ne ukazuje programeru, može proći neopaženo. Takva skrivena greška se naziva “bug” i može proizvesti netočan ili neočekivan rezultat, tj. da se program ponaša drugačije od predviđenog.

Većina softverskih grešaka nastaje zbog grešaka u izvornom kôdu programa ili njegovom samom dizajnu ili pak u komponentama i operativnim sistemima koje programi koriste. Kako su web stranice kombinacija brojnih programa koji često mogu biti međusobno nekompatibilni, tako da bug može biti uzrokovan njihovom međusobnom neusklađenošću. Pored toga, kao najčešći uzroci bug-ova se navode i sljedeći: ljudski faktor, loša, nedovoljna ili netočna komunikacija između developera i klijenta, nerealni rokovi za radove, loša praksa kodiranja, loš dizajn softvera, nedostaci u debugging alatima, nedovoljno ili nedostatak testiranja.

Osnovni rizici vezani za greške u kôdovima su vezani za neispravno funkcioniranje pojedinih sigurnosnih dijelova programa (a time i web stranice), što može dovesti ne samo do “pada” web stranice, već i do neovlaštenog pristupa podacima ili korumpiranosti baze podataka.

Ispravnost kôdova je osnovni element neophodan za normalno funkcioniranje svakog programa, pa time i svake web stranice. Ukoliko dođe do greške u softveru ili kôdu, to će se odraziti na nesmetano funkcioniranje web stranice, bilo da je riječ o njenom izgledu, pretrazi ili ukupnom radu. Ukoliko se to dogodi, kompanija je suočena sa narušenim imidžem i potencijalnim ekonomskim gubicima, posebno ako je riječ o web shop-u.

Danas su web stranice sve češće meta hakerskih napada. Štete koje takvi neovlašteni pristupi web stranici mogu biti velike i kreću se od usporavanja web stranice do “rušenja” web stranice i nestanka iste sa interneta.

Popravljanje hakirane web stranice obuhvata:

1. Popravljanje hakirane baze podataka (nezaštićena baza podataka je najčešća meta hakerskog napada),
2. Izbacivanje neželjenih, hakerskih alata ubačenih u web stranicu. Takvi alati omogućuju hakerima ponovni neovlašteni pristup web stranici, u slučaju da budu otkriveni, tj. otvaraju im prolaz “na mala vrata”,
3. Eliminiranje automatskog slanja e-pošte preko web stranice (spam e-poruke mogu dovesti do toga da se web stranica označi kao potencijalno opasna, te da se nađe na crnoj listi raznih e-mail providera),
4. Vraćanje statusa web stranice kao nehakirane kod Google-a i raznih poznatih tvrtki posvećenih cyber sigurnosti, koje imaju svoje liste potencijalno opasnih, tj. hakiranih web stranica – “čišćenje” web stranice od hakerskog sadržaja i vraćanje statusa web stranice kao sigurnog za korisnike.

Probijanje cyber-sigurnosti ili hakiranje je neovlašteni pristup web stranici ili neovlašteno preuzimanje kontrole nad web stranicom. Kao posljedica hakiranja, na web stranici se može pojaviti zlonamjerni sadržaj, tj. sadržaj koji je bez dopuštenja ubačen od strane hakera, a sve kao rezultat ranjivosti uslijed sigurnosnih propusta web stranice. Hakirani sadržaj negativno utjecati na rezultate u pretragama i potencijalno može instalirati neželjeni sadržaj na računalima posjetitelja web stranice.

Zaštita web stranice je jedna od ključnih stvari i zahtjeva redovno održavanje i ažuriranje, kako bi web stranica radila nesmetano. Ukoliko se web stranica ne održava u kontinuitetu, može biti predmet hakiranja, čime se vlasnik web stranice potencijalno izlaže velikim financijskim gubicima, kao i gubitku ugleda i povjerenja klijenata, što se svakako odražava na njegovo dalje poslovanje.

Hakiranje web stranice može imati niz ozbiljnih posljedica po poslovanje vlasnika web stranice. Hakiranje može negativno uticati na imidž tvrtke, ostaviti firmu pravno odgovornom za nastalu štetu, prouzrokovati gubitak prodaje/negativne financijske posljedice hakiranja ili narušiti povjerenje kupaca.

Neovlašteni pristup osobnim i osjetljivim podacima web stranice može dovesti do brisanja, kopiranja ili modifikacije informacija kojima su hakeri pristupili. Vrste informacije koje hakera obično zanimaju su: povjerljive poslovne informacije uključujući e-poštu i financijske podatke, odnosno podaci o kreditnim karticama kupaca.

Gubitak podataka na web stranici može ugroziti poslovnu sposobnost tvrtke tjednima ili mjesecima. Prekid rada web stranice uzrokovan hakiranjem može dovesti do toga da kupci vjeruju da tvrtka slabo posluje i tako izgubiti povjerenje u marku, proizvod ili uslugu vlasnika web stranice.

Ako imate problema sa web stranicom

Mi smo tu da vam pomognemo.